|
|
Orijentacija u prirodi bez kompasa Ova stranica opisuje
kako se snaći u prirodi ako ste se izgubili i nemate
uz sebe kompas. Ono što imate je sunce, zvijezde,
mjesec i priroda oko vas.
Kao prvo,
bilo bi dobro da se popnete na neku uzvisinu i da
dobro pogledate oko sebe. Ako nemate kartu sada bi
bio dobar trenutak da nacrtate jednu za sebe, te nakon
toga odredite strane svijeta i odlučite kojim putem
ići. Ako imate kartu, probajte odrediti gdje se nalazite.
Orijentacija
pomoću tri štapa
Ma koliko čudno zvučala ovo je najpreciznija metoda.
Ova metoda zahtjeva vedro nebo i puno vremena. Jedna
od prednosti je da ne zahtjeva nikakav pribor koji
ne bi mogli naći i u prirodi. Trebat ćete dugačak
ravan štap, dva mala štapa ili kamena i nešto što
će vam trebati za crtanje kružnice (špaga, traka,
remen, drugi ravan štap).
|
|
Eksperiment
počinje ujutro (svakako prije podneva). Što ste bliže
podnevu trebat će vam manje vremena za završetak. Zabodite
dugačak štap okomito u zemlju. Zemlja mora biti ravna.
Sada jedan mali štap morate zabosti u zemlju točno
tamo gdje završava sjena dugačkog štapa. Zavežite špagu
(remen, štap ili sl.) za veliki štap i opišite kružnicu
dužine malog štapa (vidi sliku) i čekajte...
Čekajte.
Čekajte do poslije podneva. Tijekom prijepodneva sjena
će se skraćivati i skraćivati, sve do podneva, kada
će opet početi rasti. U podne, kada je najkraća, sjena
pokazuje točno na sjever. No, nije lako odrediti kada
je sjena najkraća. Na kraju se sjena toliko poveća da
ponovo dotakne kružnicu i u tom trenutku zabodite drugi
štap u tu točku. Jako je važno da kružnica bude pravilno
nacrtana.
|
|
Linija
koju povučete između prvog i drugog štapa pokazuje zapad-istok
(na slici).
Bilo bi dobro da redovito markirate točke, jer će bilo
koje dvije točke koje su na istoj udaljenosti od velikog
štapa pokazivati liniju zapad-istok. To je korisno ako
je nebo djelomično oblačno i ne možete zabilježiti svaku
točku. |
|
|
Orijentacija
pomoću sunca
Kod nas je Sunce svaki dan u godini u 6 sati ujutro
na istoku, u 12 sati na jugu, a u 18 sati na zapadu
(na južnoj hemisferi je slično, samo je u 12 sati
sunce na sjeveru). Ako sunce izlazi prije 6 sati,
onda je to nešto sjevernije od istoka, ali u 6 sati
dođe točno na istok. Ako pak, sunce izlazi nešto kasnije
od 6 sati – zimi, onda je to nešto južnije od istoka
i u to vrijeme točan istok na ovaj način ne možemo
odrediti. Isto je i sa zalazom sunca. Nadalje, u 9
sati sunce je točno na jugoistoku, a u 15 sati točno
na jugozapadu. Dakako, u podne je točno na jugu!
Pri ovome morate paziti na zimsko i ljetno računanje
vremena! Po ljeti morate dodati jedan sat na sva vremena.
| Strana |
Sat
(zimsko vrijeme) |
Sat
(ljetno vrijeme) |
| Istok |
6.00 |
7.00 |
| Jug |
12.00 |
13.00 |
| Zapad |
18.00 |
19.00 |
| Sjever |
Ne vidi se! Sunce je pod obzorom!
|
|
Orijentacija
pomoću sunca i sata
Pravac juga (a time i ostale strane svijeta) možemo
sa sigurnošću odrediti za sunčana vremena ukoliko nam
je pri ruci točan sat. Sat postavimo na dlan vodoravno
i okrećemo ga sve dok mala kazaljka ne bude usmjerena
u pravcu Sunca. Tada prepolovimo kut što ga mala kazaljka
čini sa brojkom 12. Linija koja raspolavlja taj kut,
kad je produžimo, pokazuje smjer juga. Na obratnoj
je strani dakle sjever. Donosimo par primjera:
OPREZ!
Isto kao i kod svih računanja strana svijeta povezanih
sa satom i ovdje morate paziti na ljetno ili zimsko
računanje vremena! Po ljeti umjesto broja 12 trebate
koristiti broj 1 (13 sati)!
|
Orijentacija
po Sjevernjači
Za vedrih noći pravac sjevera lako se može odrediti
po zvijezdi Sjevernjači (polarnoj zvijezdi). Ova sjajna
zvijezda uvijek se nalazi na sjeveru. Najlakše
je pronalazimo uz pomoć zviježđa Velikih kola (Velikog
medvjeda). Ovo zviježđe nije teško uočiti na nebeskom
svodu, jer se sastoji od sedam dosta jasnih zvijezda
raspoređenih u obliku kola (četiri kotača i rudo - vidi
sliku). Kad se to zviježđe pronađe, tada njegove
zadnje dvije zvijezde spojimo zamišljenim pravcem kojega
produžimo oko pet puta. U produženju ćemo naći Sjevernjaču
(vidi sliku). Sjevernjača se nalazi u zviježđu
Malih kola (Maloga medvjeda - slika) i najjasnija
je njegova zvijezda.
|
Orijentacija
po mjesecu
Po vedroj noći može se pravac sjevera odrediti pomoću
Mjeseca.
Prva četvrt, svijetli polukrug nalik na ispunjeno slovo
D, izlazi oko podne, a oko 18 sati je na jugu.
Pun mjesec, potpuno okrugla svjetla ploča, uvijek
je nasuprot Suncu: izlazi na istoku odmah po zalasku
Sunca, oko pola noći je na jugu, a ujutro je na zapadu.
Posljednja četvrt, nalik na ispunjeno slovo C, izlazi
u ponoć na istoku, a oko 6 sati ujutro je na jugu.
Mlađak ne vidimo.
| Faza
mjeseca |
Istok |
Jug |
Zapad |
| Računanje
vremena |
Zimsko |
Ljetno |
Zimsko |
Ljetno |
Zimsko |
Ljetno |
| Prva četvrt
"D" |
18.00 |
19.00 |
24.00 |
1.00 |
6.00 |
7.00 |
| Pun mjesec |
6.00 |
7.00 |
12.00 |
13.00 |
18.00 |
19.00 |
| Zadnja
četvrt "C" |
24.00 |
1.00 |
6.00 |
7.00 |
12.00 |
13.00 |
| Mlađak |
Mjesec
ne vidimo |
|
Orijentacija
po pojavama u prirodi
Strane svijeta možemo, ne uvijek s potpunom sigurnošću,
odrediti i prema nekim znacima u prirodi, odnosno na
zemljištu. Kad kažemo ne uvijek točno mislimo na osobitosti
pojedinih područja gdje može doći do devijacija koje
mogu biti uvjetovane vjetrom, time da se prostor nalazi
iza brda i slično.
- Po panjevima: godovi
(prsteni koji pokazuju godišnje naslage pri rastu
drveta) uži su (gušći su) na sjevernoj, a širi na
južnoj strani panja.
- Po mahovini: na sjevernoj
strani stabla su, u pravilu, jače obrasla mahovinom
nego na južnoj. Bolje je ako promatrate više drveća,
a ne samo jedno, jer se teže pogriješi.
- Po kori stabla: pored
toga što je više obrasla mahovinom, kora na sjevernoj
strani drveća je hrapavija i tamnija, često i puna
različitih gljivica, dok je južna strana glatka
i svjetlija.
- Po krošnjama: krošnje
drveća su na južnoj strani obično bujnije nego na
sjevernoj.
- Po snijegu: snijeg uvijek
brže kopni na južnim obroncima, a duže se zadržava
na sjevernoj strani.
|
| |
|
Izbornik
Orjentiranje
