Pelinolisna ambrozija (partizanka, fazanuša, pelinolisni limundžik) jedan je od četrdesetak predstavnika roda Ambrosia. Podrijetlom je iz južnih predjela Sjeverne Amerike. Ona je i najrasprostranjeniji predstavnik ovog roda. 
 
Pelinolisna ambrozija je najznačajniji izvor veoma alergenog peludnog praha, koji kod osjetljivih ljudi izaziva teške peludne groznice. U Europu je unijeta u drugoj polovici 18. stoljeća. Dugo nije nanosila nikakve štete poljoprivrednim kulturama ni ljudskome zdravlju. Pisani tragovi govore da je ambrozija (odnosno sjemenke) u Hrvatskoj prvi puta zamijećena 1940. godine u sjemenu crvene djeteline podrijetlom iz Pitomače. 
 
RASPROSTRANJENOST 
Sve do sedamdesetih godina prošlog stoljeća ambrozija u Europi nije bila značajnije raširema, pa nije predstavljala tako velik problem. Otada se situacija drastično izmjenila, a u nekim zemljama središnje i jugoistočne Europe ambrozija je danas najrašireniji korov. Naročito je raširena u Hrvatskoj, Mađarskoj, Srbiji, Rumunjskoj, Moldaviji, Bugarskoj, ali i u Francuskoj, Italiji, Austriji, Sloveniji, Slovačkoj, Češkoj i drugdje. 
 
OSOBINE 
Ambrozija je jednogodišnja biljka visine 100-150 cm. Stabljika je uspravna, tupo četverouglasta, osuta dlakama ili glatka, u gornjem dijelu razgranata, tako da tvori grm. Listovi su najčešće nasuprotno poredani po stabljici. S gornje su strane tamno-zeleni, a s donje sivo-zeleni osuti dlakama. Muške cvjetne glavice sadržavaju 10-100 cvjetova. U svakom je cvijetu obilje (500.000) žutih peludnih zrnaca, tako da jedna razgranata biljka na osami može proizvoditi 5,5-10 grama peludnog praha. Nakon oplodnje razvije se plod sa sjemenkama. Jedna biljka može donijeti 1.000-4.000 plodova. Razmnožava se isključivo sjemenkom. U poljskim uvjetima sjemenke mogu zadržati sposobnost klijanja više od 35 godina (tj. biljka se može razviti i nakon 35 godina). 
 
Prašenje, odnosno produkcija peludi, otpočinje sredinom ljeta (srpanj-kolovoz) i traje do prvih mrazeva. Najviše se javlja na poljoprivrednim zemljištima, uz rubove cesta, na nasipima, neobrađenim i napuštenim vrtovima, u naseljima, na kanalima i općenito na nekultiviranim površinama. 
 
 
KAKO SUZBITI AMBROZIJU? 
Mjere borbe svode se na administrativne, mehaničke i kemijske. Grad Osijek, a potom i Zagreb, donijeli su odluku o uklanjanju i suzbijanju ambrozije na svom teritorijalnom području. Postoji i zakon o obvezatnom uklanjanju ambrozije sa svog zemljišta, a onaj tko sa svog zemljišta ne ukloni biljke ambrozije može biti kažnjen novčanom kaznom! 
 
Pošto ambrozija raste na zapuštenom zemljištu potrebno ga je urediti i zasaditi travom. 
Kad se ambrozija pojavi može se, ako se radi o pojedinačnim biljkama čupati s korijenom. Pri tome treba nositi rukavice, jer je stabljika ambrozije pokrivena grubim dlačicama te može doći do oštećenja kože. 
Za veće površine preporuča se košnja, ali se košnja mora obaviti neposredno prije cvatnje, s tim da se kosi na manje od 5 cm od tla. Za velike površine i naročito kod poljoprivrednih površina preporučuju se kemijska sredstva.
 
Objavio: Dampas